Tetima je naselje u općini Tuzla, Federacija BiH, BiH.
Zemljopis Nalazi se na istočnom dijelu Grada Tuzle, na obroncima Majevice,Prvi.tv Prvi.tv: Obilježeno 130 godina tuzlanske Solane, 8. listopada 2015. (pristupljeno 19. prosinca 2017.) između gornjeg toka Kosačke rijeke i Jale.
Promet Tetima je polovicom 2016. bila prometno izolirana od javne prijevozne mreže. Godinu dana nisu imali autobusnu liniju.Tip.ba TIP/Razgovarao: Adis Jašarević: Intervju/Predsjednik GO HDZ-a Tuzla Ivica Kovačević za TIP o ‘podjeli’ grada i ugroženosti Hrvata: ‘Tuzli je potrebna promjena’ , 16. lipnja 2016. (pristupljeno 24. studenoga 2017.)
Kultura U Tetimi je filijalna crkva samostanske župe sv. Petra i Pavla u Tuzli. Građena je od 1988. do 1990. godine. Slikar Slavko Babić iz Tuzle izradio je postaje križnoga puta, te slike sv. Ante i Majke Božje.Franjevački samostan sv. Petra i Pavla u Tuzli Povijest župe (pristupljeno 26. studenoga 2017.)
Groblje u Tetimi zove se Veresika.(boš.) Tip.ba TIP: Vandalizam na groblju u Tetimi , 17. travnja 2013. (pristupljeno 6. prosinca 2018.)
Gospodarstvo
U Tuzli se preko sto godina intenzivno eksploatiralo slanicu, zbog čega se sleglo tlo i ugrozilo stabilnost zgrada u Tuzli. Zato se slanu vodu više se ne crpi iz nalazišta ispod Tuzle, nego iz Tetime, gdje su sve bušotine iz koje rudnik soli Tuzla crpi slanicu.(boš.) Klix A. K.: Kako nastaje slanica: Zavirite u Rudnik soli u Tuzli koji obara rekorde 27. travnja 2019. (pristupljeno 12. studenoga 2019.) U Tetimi je Crpna postaja Tetima.(boš.) RTV Slon T. Ž. : Rudnik Soli Tuzla: Nekada veliki dužnik, danas ostvaruje profit 500% veći od planiranog, 10. listopada 2018. (pristupljeno 12. studenoga 2019.) U razdoblju 2010. do 2012. bio je investicijski ciklus u kojem je pušteno u probni rad pet bušotina, u čemu su sudjelovali Vlada Županije Soli i Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva. Godinu dana nakon puštanja bušotine u pogon tu se otapa sol i stvara inicijalna komora poslije čega ide eksploatacija slanice prema velikim potrošačima, tvornici sode u Lukavcu i tvornici soli u Tuzli.(boš.) Narodna stranka Radom za boljitak Ministar Knežiček pustio u rad još jednu bušotinu na rudniku soli Tetima, 1. listopada 2012. (pristupljeno 12. studenoga 2019.)
Procjene s kraja 2018. godine kazivale su da su preostale industrijske pričuve ležišta Tetima bile 35.428.586 t soli ili 114.285.762 m3 slane vode ukupne mineralizacije 310 kg/m3, a u pričuve su zbroj količina soli u komorama gdje je eksploatacija u tijeku i količina soli u projektiranim komorama.(boš.) Aktuelno.ba Rudnik soli u potpunosti odgovorio na zahtjeve industrije 28. prosinca 2018. (pristupljeno 12. studenoga 2019.)
U zatvorenom sustavu stlačena se slatka voda upumpava cijevima do bušotine. Slatka voda otapa kamenu sol i nastaje slanica. Stlačena slanica istječe kroz drugu cijev u spremnike. Proizvedena se slanica iz spremnika slobodnim padom 25 km dugim cjevovodom prosljeđuje Solani u Tuzli i Panonskim jezerima te tvornici sode u Lukavcu. Proljeća 2019. jedanaest bušotina je u punoj industrijskoj proizvodnji dok se četiri koristi za uvodno izluživanje. Planirano je da 2019. planirano je da budu otvorene tri nove bušotine, odnosno da 15 bušotina bude u proizvodnji, a dvije u uvodnom izluživanju. Planira se u roku od godine do dvije da otvoriti novi proizvodni pogon na drugom dijelu ležišta.
Uzevši u obzir spoznaje o geološkoj građi ležišta i verificirane pričuva kamene soli u ležištu Tetima, godišnje potrebe za slanom vodom od oko 3 milijuna prostornih metara proizlazi da će se ležište eksploatirati još oko 50 godina. Vijek iskorištavanja može se produžiti za 15 - 20 % ako se poveća promjer komora sa 70 m na 75 m te eksploatiranjem stropnog dijela komora (do krovinskih breča) u završnoj fazi eksploatacije ležišta.(boš.) Rudnik soli Tuzla Historijat eksploatacije soli u Tuzli (pristupljeno 12. studenoga 2019.)
Stanovništvo
Stanovništvo prema popisima Tetima Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo. internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf godina popisa 1991. 1981. 1971. 1961.Hrvati171 (54,63%)250 (67,02%)342 (99,13%)276 (99,64%)Srbi 1 (0,31%)1 (0,26%)2 (0,58%)1 (0,36%)Crnogorci 1 (0,29%)Jugoslaveni34 (10,86%)4 (1,07%) ostali i nepoznato107 (34,19%)118 (31,64%)ukupno313373345277
Izvori