U sociologiji i ekonomiji, prekarijat je društvena klasa koju čine ljudi koji pate od prekarnosti, što znači da žive bez predvidljivosti ili sigurnosti, što utječe na materijalnu ili psihološku dobrobit. Pojam je stopljenica nastala spajanjem riječi precarious („nesiguran”, „nestalan”) i proletarijat.F. Lunning (2010).Mechademia 5: Fanthropologies. University of Minnesota Press. p. 252. .
Za razliku od proletarijata industrijskih radnika u 20. stoljeću, koji nisu imali vlastita sredstva za proizvodnju i stoga su prodavali svoj rad kako bi preživjeli, članovi prekarijata samo su djelomično uključeni u radni odnos. Moraju obavljati opsežne neplaćene aktivnosti koje su nužne kako bi zadržali pristup poslovima i pristojnim prihodima. Klasični primjeri takvih neplaćenih aktivnosti uključuju stalnu potragu za poslom (uključujući pripremu za razgovore za posao i sudjelovanje u njima), kao i očekivanje da budu neprestano dostupni za "gaže" ili povremene poslove (ali bez stvarne plaće za to što su "u pripravnosti").
Obilježje prekarne klase je stanje nesigurnosti zaposlenja, uključujući povremenu zaposlenost ili nedovoljnu zaposlenost te posljedično nesigurne životne uvjete. Pojava ove klase pripisuje se učvršćivanju neoliberalnog kapitalizma.
Pregled Neki teoretičari smatraju da je mlada prekarijatna klasa u Europi postala ozbiljan problem početkom 21. stoljeća. To je povezano s velikim masovnim političkim događajima, uključujući referendum o Brexitu u Ujedinjenom Kraljevstvu te prvog predsjedničkog mandata Donalda Trumpa u SAD-u. Globalna pandemija COVID-19 osobito je pogoršala nesigurnost opskrbe hranom u SAD-u. Istraživanje koje je provelo European Council on Foreign Relations pokazalo je da je samo trećini Nijemaca te četvrtini Talijana i Francuza na kraju mjeseca ostajalo dovoljno novca za diskrecijsku potrošnju. mini|Godine 2011., britanski ekonomist rada Guy Standing (na fotografiji iz 2015.) skovao je pojam kao naziv za ovu društvenu klasu. Britanski ekonomist Guy Standing analizirao je prekariat kao novu društvenu klasu u radu koji je provodio za think tank Policy Network i Svjetski ekonomski forum. U svojoj knjizi iz 2014. pod naslovom A Precariat Charter tvrdio je da svi građani imaju pravo na društveno naslijeđeno bogatstvo. Najnovija knjiga u seriji nosi naslov The Precariat: The New Dangerous Class gdje je predložio temeljni dohodak kao rješenje za suočavanje s tim problemom.
Analiza rezultata istraživanja Great British Class Survey iz 2013., provedenog u suradnji BBC-a i istraživača s nekoliko britanskih sveučilišta, tvrdila je da postoji novi model klasne strukture koji se sastoji od sedam klasa, od elite na vrhu do prekrijata na dnu. Klasa prekarijata opisana je kao „najugroženija britanska klasa od svih, s niskim razinama ekonomskog, kulturnog i društvenog kapitala”. To je uspoređeno s „tehničkom srednjom klasom” u Velikoj Britaniji: za razliku od nje, gdje ljudi imaju raspoloživi prihod, ali malo interesa, pripadnici novog prekarijata imaju razne potencijalne aktivnosti kojima bi se željeli baviti, ali ne mogu jer nemaju novca, žive nesigurnim životima i često su zarobljeni u starim industrijskim dijelovima zemlje.
Prekarijatska klasa pojavljuje se u društvima poput Japana, gdje broji preko dva milijuna ljudi. I na Zapadu i u Japanu, slična skupina ljudi naziva se NEET-ovi.
Reference
Literatura
Vanjske poveznice
"Plutonomija i prekarijat" Noam Chomsky u Huffington Postu Svi smo sada u prekarnoj situaciji . Jacobin, 20. travnja 2015. Gotovina, krediti i kriza: život u novom europskom 'prekarijatu' The Guardian, 15. svibnja 2019. Kategorija:Društvene klase Kategorija:Ekonomska sociologija